U prošloj je godini zadarska Čistoća imala pune ruke posla. Osim redovitih projekata i akcija za poboljšanje sustava odlaganja i saniranja otpada, djelatnici Čistoće više su puta intervenirali pri čišćenju ilegalnih odlagališta otpada, a i redovito su sudjelovali u akcijama čišćenja podmorja, kao i edukativnim projektima o važnosti reciklaže i pravilnog odvajanja otpada.
Komunalno vozilo za odvojeno prikupljanje otpada
Direktor Čistoće John Ivan Krstićević, osvrnuo se na poslovanje u prošloj godini te otkrio buduće planove, akcije i očekivanja.
- S poslovanjem u prošloj godini, unatoč tome što je bilo zahtjevno, uglavnom sam zadovoljan. Uvažena nam je žalba na Rješenje o zabrani odlaganja otpada na odlagalište u Diklu, donesena od Inspekcije zaštite okoliša. Uz to, na natječaju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobili smo sredstva za nabavu komunalnog vozila za odvojeno prikupljanje otpada. Također, u suradnji s Gradom Zadrom realiziran je projekt pod nazivom ‘’NETWAP’’ - NET work of small ‘’in situ’’ čija je svrha, između ostalog, poticanje razine svijesti, znanja i vještina, sukladno metodologiji održivog gospodarenja otpadom. Na otoku Istu korisnicima su podijeljene smeđe posude od 80 L i namjenske vrećice za odlaganje vrtnog ili zelenog, kao i kuhinjskog otpada, a objekti koji obavljaju uslužne djelatnosti dobili su biorazgradive vreće za prikupljanje navedenog otpada, rezimirao je Krstičević i dodao kako napredna tehnologija postavljenog mobilnog bio -kompostera pruža mogućnost pretvaranja biorazgradivog otpada u kvalitetan kompost koji će se moći koristiti za različite namjene, prvenstveno za poljoprivredu i održavanje zelenih površina.
- Kako je Ist nautičko središte, napravljen je i edukativni letak pod nazivom »Otpad na brodu - što s njime?« namijenjen nautičarima. Na njemu je istaknuto zašto je otpad u moru problem te upute kako se isti može izbjeći ili smanjiti te gdje ga odložiti, rekao je Krstičević dodajući kako je za Čistoću ova godina još izazovnija i zahtjevnija.
Kontinuirana edukacija
- Ove godine očekuje nas realizacija nekoliko planiranih projekata. U planu je dobiti sve potrebne dozvole za izgradnju nove poslovno - tehničke zgrade u Gospodarskoj zoni Crno. S obzirom na to da je Čistoća odavno prerasla okvire trenutne lokacije, to će nam biti jedan od prioriteta. Nadalje, ovih dana započinjemo s podjelom 19 300 spremnika za odlaganje reciklabilnog otpada, što smo obavezni realizirati do kraja travnja ove godine. Nakon toga, svi će naši korisnici imati mogućnost pravilnog odvajanja korisnog otpada, bilo u svoj ili zajednički spremnik tome namijenjen, istaknuo je Krstičević i dodao kako će se nastojati javiti na svaki natječaj koji će im omogućiti nabavu specijalnih strojeva i kamiona na električni pogon.
Jedan od najvećih problema sa saniranjem otpada koji je prisutan u cijeloj Zadarskoj županiji je nedovoljan postotak odvojeno prikupljenog otpada i naizgled velika nezainteresiranost Zadrana za važnost recikliranja. Prije nekoliko dana javnost je tako šokirala činjenica da su nepoznati počinitelji na privatnoj parceli kod Murvičke ceste bacili veću količinu glomaznog otpada.
- Kada mi jedno odlagalište počistimo ili zagradimo, pojavit će se neko drugo. Jednostavno tako stvari trenutno stoje. Događaj od prije nekoliko dana zbio se na privatnoj parceli, tako da mi nismo odmah mogli reagirati. Samoinicijativno bi djelovanje na takve postupke, bez prvotnog usuglašenja s vlasnikom parcele i Gradom za nas bilo štetno, jer bi se i drugi građani osokolili i radili istu stvar. Problematika odvajanja otpada u početku je bila problem u svim europskim državama, pa tako i u Hrvatskoj. To je proces koji zahtijeva puno vremena i ne može se odraditi preko noći. Najprije je potrebno uspostaviti minimalnu potrebnu infrastrukturu. Uz to, važno je provoditi kontinuiranu edukaciju o pravilnom gospodarenju s otpadom i zaštiti okoliša, naglasio je Krstičević i dodao kako će se njihov projekt pod nazivom »Edukacija o cjelovitom gospodarenju otpadom«, koji provode već dugi niz godina, nastaviti i u ovoj godini.
Čišćenje podmorja
- U taj proces nastojimo uključiti sve dobne skupine, polazeći od naših najmlađih sugrađana. Tako ćemo u suradnji s Kazalištem lutaka Zadar provoditi ekološko - edukativne predstave za djecu vrtićke dobi, kao i djecu u nižim razredima osnovnih škola. Kao i u 2021. godini, u suradnji s osnovnim i srednjim školama, nastavit ćemo sudjelovati u nacionalnoj kolektivnoj akciji sadnje stabala »Zasadi stablo, ne budi panj!«. Također, svjesni da se onečišćenje ne događa samo na kopnu nego i u moru, i dalje ćemo, kao i u dva navrata prošle godine, sudjelovati u ekološko - edukativnim akcijama čišćenja podmorja na našem području, zajedno s Ronilačkim klubom Sv. Roko iz Bibinja, najavio je Krstičević te naglasio kako im je cilj postići da odvajanje otpada postane stilom života.
- Ako to uspijemo postići, ako nam očuvanje okoliša bude jedan od prioriteta, ako si to postavimo kao cilj, onda, uz usluge koje mi pružamo, možemo i napredovati, kazao je Krstičević, kojeg smo upitali i kako se nositi s problemom neprestanog ilegalnog odlaganja glomaznog otpada.
Čin nekulture i nepoštivanja prema planetu
- Svjesni smo da divljih odlagališta otpada ima jer, nažalost, mnogi još uvijek misle da je tako najlakše riješiti se nepotrebnih stvari. Kada se sagleda situacija u kojoj se nalazimo, sanacija takvih odlagališta je Sizifov posao, dok se stavovi ljudi o takvim postupcima ne promijene. Jer, u situaciji kada svim građanima županije nudimo najbolje moguće uvjete za što lakše i pravilnije odlaganje otpada, čin ilegalnog odlaganja otpada nije ništa drugo doli čin nekulture i nepoštivanja prema planetu. Dakle, pored svega što je našim korisnicima na raspolaganju vezano za pravilno odlaganje otpada, zaista nema potrebe tražiti alternativna odlagališta i odlagati otpad u prirodu, šume, more, odnosno područja gdje mu svakako nije mjesto. Za to u današnje vrijeme više nema opravdanja, naglasio je Krstićević i rekao kako je svim korisnicima omogućeno pravilno odlaganje otpada u blizini njihovih domova.
- No, ako situacija ostane kakva jest, bez velikih kazni, dobrog i kontinuiranog nadzora takvih lokacija i reagiranja represivnog aparata prema takvim počiniteljima ništa se puno neće promijeniti. Pored spremnika za miješani komunalni otpad, u blizini stambenih zgrada, postavljeni su spremnici od 1100 litara s narančastim poklopcem namijenjeni za odlaganje otpadne plastike, otpadnog metala, otpadnog papira, otpadnog stakla i drugih vrsta namijenjenih recikliranju. Uskoro će takve spremnike imati i kućanstva. Također, postavljene su smeđe posude za odlaganje biorazgradivog otpada, a na otocima koji administrativno pripadaju Gradu Zadru podijeljeni su komposteri. Osim toga, postoje i reciklažna dvorišta u Diklu i Gaženici, kao i u Novigradu i Sv. Filip i Jakovu, gdje građani mogu besplatno dovesti otpad i ostaviti ga na za to predviđenom mjestu. Uz to, svako domaćinstvo ima pravo jednom godišnje na besplatan odvoz glomaznog otpada do 2m3. Tu su i dva mobilna reciklažna dvorišta, koja služe odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina iskoristivih i drugih vrsta otpada iz kućanstva, nabrojio je Krstičević i naglasio kako su njihova iskustva takva da se tu uglavnom radi o poslovnim subjektima koji, umjesto da svoj otpad odlože na odlagalištu u Diklu, radije ga pod okriljem sumraka odbace u okoliš.
Diklo i CGO
Još jedan od problema zadarske Čistoću je i deponij u Diklu, gdje je čak izbio i požar, koji je zaprijetio velikom ekološkom katastrofom.
- Do takvih situacija dolazi uglavnom zbog visokih temperatura i dugotrajne suše. Preseljenjem u CGO Biljane Donje takva će opasnost u potpunosti nestati, kazao je Krstičević te se ukazao i na važnost pravilnog upravljanja i funkcioniranja budućeg CGO-a u Biljanima Donjim.
- Prema saznanjima koja imam, projekt CGO Biljane Donje kreće se svojom dinamikom, a planirani završetak očekuje se krajem ove godine, kada bi ujedno krenula i probna faza Centra. Naravno, nakon toga slijedi zatvaranje i sanacija odlagališta u Diklu. Po mom mišljenju, to je veliki benefit, ne samo za građane koji gravitiraju tom području, nego i za čitav grad. No, kada se napokon otvori CGO, boljim se kako će porasti broj ilegalnih deponija, jer će se i cijene promijeniti, a i sama udaljenost CGO-a u odnosu na deponij Diklo i gradska reciklažna dvorišta, mogla bi nekima biti prepreka za pravilno odlagnje otpada, zaključio je Krstičević.
Kamere i zelene barijere na Musapstanu
- Kada se radi o odbacivanju otpada u okoliš, ljudska je mašta neiscrpna. Nažalost, pri tome se zaboravlja da su divlja odlagališta veliki ekološki problem koji ugrožava ne samo prirodu i okoliš nego i naše zdravlje. Bez edukacije i dobre infrastrukture, gdje bi se otpad mogao pravilno odlagati i sanirati, problem nikad neće biti riješen, istaknuo je Krstičević.
Jedno od najpopularnijih zadarskih ilegalnih odlagališta je svakako ono u park šumi Musapstan, koja bi prema planovima Grada uskoro trebala postati uređen prostor za odmor i rekreaciju građana s velikim brojem novih sadržaja. Krstičevića smo stoga upitali ima li rješenja za problem otpada na Musapstanu, na što nam je on kazao kako je Čistoća u prošloj godini, što samostalno, što u suradnji s Gradom Zadrom te mnogobrojnim udrugama, odradila je pedesetak raznoraznih eko akcija.
- Grad Zadar je s Hrvatskim šumama potpisao ugovor o projektu kojim će se, između ostalog, spriječiti odlaganje otpada na Musapstanu. Komunalni odjel u suradnji s ugovorenim izvođačem, izradit će prirodne zelene barijere koje će spriječiti nekontrolirani ulaz vozilima i odlaganje otpada. Uz postojeće kamere, postavit će se i rampe kojima će se kontrolirati sav promet na tom području. Mislim da će se time riješiti trenutačni problem divljeg odlaganja otpada, istaknuo je Krstičević i osvrnuo se na isti problem na Bokanjcu.
- Na tom se području također planira uvesti video nadzor, uz redoviti obilazak komunalnih redara. U 2020. godini evidentirane su 32 lokacije na kojima se ilegalno odlagao otpad, od čega je 10 sanirano.
https://www.zadarskilist.hr/clanci/18012022/u-cistoci-se-nadaju-sto-skorijem-preseljenju-u-crno
